PLAVI CIKLUS
MARIJA RAMLJAK, dirigentica
OREST SHOURGOT, violina
Pavle Dešpalj: Romantične varijacije na Krežminu temu
Pavle Dešpalj: Koncert za violinu i orkestar
Petar Iljič Čajkovski: Simfonija u e-molu, br. 5, op. 64
PAVLE DEŠPALJ: Romantične varijacije na Krežminu temu
Svojom svestranošću skladatelja, interpreta glazbe i pedagoga , mo. Pavle Dešpalj (1934.-2021.) oživljava duh starih baroknih majstora koji su u jednoj osobi ujedinjavali ove tri plemenite vještine. Kao zreo umjetnik i istinski majstor instrumentacije u „Romantičnim varijacijama na Krežminu temu“ on se hrabro oslanja na tradiciju odbijajući da ga pokolebaju prolazni glazbeni trendovi avangarde. Glavno nadahnuće „Varijacija“ pronalazi u geniju Franje Krežme čije su originalne teme iz jedinog gudačkog kvarteta duboko natopljene kasnoromantičkom melankolijom, čeznutljivim lirizmom i iskričavom violinističkom virtuoznošću. Dešpalj preuzima taj rano ugasli, a opet vječno živi duh Krežmina zanosa te ga odijeva u moderno orkestralno ruho, živu ritmičnost čuvajući iskonsku toplinu te ostaje na tlu tonalnosti. Njegovo vlastito poznavanje violinističkog umijeća progovara dramatskim kontrastima pretačući prošlost u sadašnjost.
Izvorno skladane za gudački orkestar „Varijacije“ su, rapsodično orkestrirane za simfonijski orkestar izvedene 2017. g.
Zagrebačkom filharmonijom ravnat će ma. Marija Ramljak koja je svoj umjetnički izričaj oblikovala pod mentorstvom mo. Pavla Dešpalja u čijoj je klasi 2000. g. diplomirala dirigiranje na MA u Zagrebu. Rođena u Splitu glazbene je temelje izgradila u Glazbenoj školi J. Hatzea, dok je nakon diplome usavršavanje nastavila na prestižnoj budimpeštanskoj „Akademiji F. Liszt“. Svoj profesionalni angažman danas ostvaruje na HRT kao urednica Glazbenih sadržaja HTV-a i dirigentica mnogih umjetničkih projekata uspješno balansirajući medijski i koncertni uspjeh. Ova prigoda donosi emotivan profesionalni dijalog jer nekadašnja studentica mo. Dešpalja ravna Zagrebačkom filharmonijom oživljujući maestrove najizuzetnije partiture te dajući svoju interpretaciju 5. Simfoniji P. I. Čajkovskog.
PAVLE DEŠPALJ: Koncert za violinu i orkestar
Piše: red. prof. art. Orest Shourgot, violinist
Monumentalno djelo Pavla Dešpalja, Koncert za violinu i orkestar, napisano je 1959. godine, u razdoblju dvadesetog stoljeća u kojemu su napisani najveći violinski koncerti koji su postali svjetskom glazbenom baštinom. Stravinski piše svoj Violinkoncert 1931. godine, Prokofjev Drugi violinkoncert 1935. godine, Barber 1939., Hačaturjan 1940., Korngold 1945., a Schnittke Prvi violinkoncert 1957. godine.
Kao violinist prvenstveno, Dešpalj-skladatelj sigurno je bio svjestan svog ekstremno hrabrog pothvata u pisanju Koncerta te samo dvije godine nakon Schnittkeova Koncerta i 19 godina nakon Hačaturjanova, nastaje Dešpaljevo remek-djelo za violinu i orkestar.
Genijalnost toga djela očituje se u neizrecivom bogatstvu i kvaliteti glazbenog tematizma, u kristalno čistoj strukturi i interpolacijama manjih oblika u opću glazbenu strukturu cijelog djela, a i samoj prepoznatljivosti muzičkog materijala.
Djelo sadrži tri veličanstvena stavka: Allegro; Andante; Allegro, Andante quasi marcia funebre, Allegro. Svaki od triju stavaka sastoji se od triju tema, što ukupno čini devet tema u Koncertu. Takav kapacitet tema nema analoga u tom žanru ni u 20. ni u 21. stoljeću, što potvrđuje neponovljivost djela.
Stilski gledano, moglo bi se reći da je Koncert svojevrsna polistilistika koja obuhvaća romantizam, ekspresionizam, elemente jazza i južnoeuropske ritmove. Prvi je stavak klasični sonatni Allegro širokog spektra glazbenog tematizma, s elementima jazza. Andante se sastoji od dramatične lirike sa simbolikom sudbine izloženom u ostinatnom materijalu u timpanima, srednjeg dijela, molitve – ispovijedi, i trećeg dijela, veličanstvenog lirskog pjeva s lajtmotivom fatuma, opet izloženim u ostinatu u timpanima.
Finale, Allegro, neka je vrsta scherza, groteske, a nakon kadence interpolirana je Marcia funebre (Pogrebna koračnica), što je presedan sam za sebe jer takav umetak u finalu nema analoga u europskoj, a ni u svjetskoj glazbenoj literaturi, u svakom slučaju do trenutka kada je Koncert napisan.
Kvaliteta glazbenog materijala vrhunska je. Sve su teme napisane s lakoćom, nisu stvarane u mukama, što potvrđuje prepoznatljivost same glazbe, premda ozbiljnost i težina sporijih strukturalnih blokova govore o suprotnom. Muzika je drugog stavka suštinski teška, filozofska, produhovljena, strastvena, mračnai mistična.
Koncept Koncerta čine tri note (E–D–C) koje se odmah nakon odzvuka pretvaraju u zrcalnu inverziju samih sebe (Des–F–A), što stvara određenu tematsku simboliku umiranja i uskrsnuća. Nije slučajno da se temelji na samo trima notama jer je to određena simbolika broja u glazbi, koja potječe još od Bacha.
Koncert je simbioza lirike i dramatike, igre i kontemplacije, virtuoznosti i meditacije, ljepote i energije. Vrhunac je stvaralaštva ljudske genijalnosti.
Dešpaljev Koncert za violinu i orkestar po meni spada među najveće violinske koncerte u povijesti toga žanra i oblika.
PETAR ILJIČ ČAJKOVSKI: Simfonija u e- molu, br. 5, op. 64
Peta Simfonija u e–molu Petra Iljiča Čajkovskog (1840. - 1893.) jedno je od najdubljih i najintimnijih simfonijskih ostvarenja kasnog romantizma. Skladana 1888. g, ova partitura predstavlja majstorovu neprekidnu borbu s neumoljivom Sudbinom – Fatumom – koji lebdi nad cijelim djelom tražeći bljesak sreće i ostvarenja. Kroz opsežan simfonijski aparat – u kojem drvene puhače, bogatu limenu sekciju i ekspresivne gudače nadopunjuju dramatični timpani Čajkovski gradi cikličku strukturu povezanu prepoznatljivim „motom sudbine“. Prvi stavak započinje turobnim uvodom vjerno oslikavajući majstorovu potragu emotivnog iscjeljenja – klarineti , u svom najtamnijem, dubokom registru iznose motiv sudbine koji se transformira u pulsirajući marš gudača. Andante cantabile donosi jednu od najdirljivijih melodija u povijesti glazbe povjerenu baršunastom solu roga koja zvuči poput ljubavne ispovijesti prekinutu fortissimom limenih puhača. Umjesto tradicionalnog scherza Čajkovski nas vodi melankoličnim, delikatnim valcerom no čak i u toj naoko bezbrižnoj plesnoj epizodi fagoti i oboe ponavljaju motiv sudbinske teme. Veliki Finale donosi potpunu preobrazbu jer se sudbinski motiv transformira u briljantni E-dur. Kroz izuzetnu instrumentaciju, grmljavinu timpana stavak juri prema Codi slaveći pobjedu duha nad ljudskim nedaćama.
Praizvedba izuzetne 5. Simfonije u St. Peterburgu doživjela je kritike zavidnika no sljedeća izvedba u Pragu donijela je zasluženo priznanje geniju romantičke glazbe i potvrdila estetsku izuzetnost njegove umjetnosti.
-----
Pretplatničke ulaznice kupite
OVDJE.
Cijene pretplata: 140, 185 i 210 €
Obnove mjesta za dosadašnje pretplatnike Crvenog, Plavog i Off ciklusa otvorene su do 10. 7. 2026.
Popusti:
20 % za dosadašnje pretplatnike i umirovljenike
50 % za studente i učenike
50 % za osobe s invaliditetom uz pratnju
Pretplatnici Crvenog, Plavog i Off ciklusa ostvaruju 10 % popusta na kupnju pojedinačnih ulaznica.
RADNO VRIJEME BLAGAJNE ZAGREBAČKE FILHARMONIJE:
od 15. 6. 2026 do 10. 7. 2026.
ponedjeljak i srijeda od 14:00 do 19:30
utorak , četvrtak, petak od 10:00 do 16:00
* ljetna pauza: 10. 7. do 31. 8. 2026.
Radno vrijeme blagajne od 31. 8. 2026.
ponedjeljak i petak od 14:00 do 19:30
utorak, srijeda i četvrtak od 10:00 do 16:00
