Događanja

DAVID DANZMAYR, dirigent

MARTINA FILJAK, klavir

 

Johannes Brahms: Koncert za klavir i orkestar br. 1 u d-molu, op. 15

Antonín Dvořák: Simfonija br. 8 u G-duru

 

„Simfonija za klavir i orkestar“ – u ljeto 1854. godine mladi Johannes Brahms (1833.–1897.) piše Clari Schumann: „…pretvorio sam svoju simfoniju u koncert za klavir…“ Doista, 25-godišnji skladatelj stvorio je intenzivnu i strastvenu skladbu bogate teksture i iznimne virtuoznosti.

Već oznaka prvoga stavka (Maestoso) upućuje na orkestralnu asocijaciju silne snage Beethovenove Devete simfonije; upravo je taj stavak „srž“ djela. Klavirska dionica zahtijeva vrhunskog virtuoza, no solističko umijeće nije protkano suhom bombastičnošću, poput mnogih skladbi toga vremena, već se ostvaruje u izražajnoj sintezi pijanističke virtuoznosti i snažnog orkestralnog korpusa.

Adagio se otvara suzdržanom temom u prigušenim gudačima uz terce fagota; nastup solista transcendentalne je čistoće i unutarnje preobrazbe. Podnaslov stavka dugo je bio „Benedictus“, što mnogi smatraju Brahmsovim odavanjem počasti Beethovenovoj Missa solemnis.

Završni Rondo odrješitih je tema plesne osobitosti, izvanredno polifono variranih u orkestru, dok se solist nalazi pred zahtjevnim nizovima paralelnih terci i seksti, koje postupnom gradacijom vode do blistavog trila u fortissimu. Coda – najavljena lirskom kadenzom solista i „lovačkim“ zovom prvoga roga – zasja u punom sjaju D-dura.

Jedinstven i bravurozan, Prvi koncert za klavir i orkestar (praizveden 1859. godine) uz Zagrebačka filharmonija izvest će hrvatska pijanistica Martina Filjak (rođ. 1978., Zagreb), koja plijeni pozornost publike diljem svijeta poetskim muziciranjem, tehničkim majstorstvom i karizmatičnom scenskom pojavom. Od 2009. godine i osvajanja prve nagrade na Međunarodnom pijanističkom natjecanju u Clevelandu, opsežan solistički repertoar proslavljene umjetnice obuhvaća djela svih stilskih razdoblja te više od trideset klavirskih koncerata, kao i suradnje s najuglednijim svjetskim orkestrima i dirigentima.

O Martini Filjak „The New York Times“ piše: „…briljantna, osjetljiva i maštovita izvedba s tehničkom domišljatošću i prirodnom muzikalnošću… izvanredna individualnost…“

 

Osma simfonija češkoga romantičkog majstora Antonína Dvořáka (1841.–1904.) pripada razdoblju skladateljeve pune zrelosti. Melodijska bujnost, pažljiva instrumentacija te spontanost češke narodne melodike i ritma daju skladbi osobitu čar. Obilje pjevnih tema i snažni ciklički motivi glavna su obilježja ove zanosne simfonije.

Allegro con brio započinje strastvenom kantilenom violončela u g-molu, radosnim „cvrkutom“ flaute te jarkim fanfarama koje postaju vodeći motiv cijele skladbe. Melankolični Adagio donosi preobraženi zvučni krajolik intimne atmosfere, s tihim „uzdahom“ gudača u uvodu i lirskim solom prve violine u središnjem dijelu.

Allegretto grazioso otmjeni je, sanjivi valcer koji sugestivnom gradacijom kulminira u Codi – vatrenom češkom furiantu. Svečanim fanfarama započinje završni Allegro non troppo, brišući sjećanja na melankoliju i sjetu; uz jedno od najvirtuoznijih sola prve flaute oživljuju svi glazbeni motivi simfonije u blistavoj energiji finala.

Dvořák je rapsodičnu Osma simfoniju skladao u jesen 1889. godine, a praizvedbom je ravnao 2. veljače 1890. u Pragu.

Zagrebačkom filharmonijom ravnat će maestro David Danzmayr, njezin prethodni šef dirigent i rado viđen gost među glazbenicima i zagrebačkom publikom.