Događanja

ANA MARÍA PATIÑO-OSORIO, dirigentica
ZIYANG ZHAO, violončelo (pobjednica Natjecanja Antonio Janigro)

 

Ivana Lang: Simfonijski ples, op. 33
Antonín Dvořák: Koncert za violončelo i orkestar u h-molu, op. 104
Dmitrij Šostakovič: 8. simfonija u c-molu, op. 65

 

Nakon što je oduševila u Majstorskom ciklusu u svibnju 2025. godine, Ana María Patiño-Osorio, čije izvedbe fasciniraju „snagom, energijom i koncentracijom“,vraća se pred Simfonijski orkestar HRT-a. Kolumbijska dirigentica djeluje kao glazbena direktorica Filharmonije svojega rodnog Medellína, a u prošloj je sezoni bila stipendistica programa Dudamel Conducting Fellow pri Filharmoniji Los Angelesa.

 

Ponovno predvodi i izvedbu hrvatskog djela – ovaj put Simfonijskog plesa Ivane Lang, skladateljice čiji opus obuhvaća više od sto djela i koja je o folklornom prizvuku u njima rekla: „Drago mi je što mi muzika odiše slavenskim duhom i što sam donekle izgradila svoj stil po kojem me mogu prepoznati.“ Takav je i Simfonijski ples, djelo nastalo 1950., koje su 1976. studijski snimili tadašnji Zagrebački simfoničari pod ravnanjem Josefa Daniela, da bi 2012. bilo prvi put javno izvedeno upravo u Majstorskom ciklusu.

Kineska violončelistica Ziyang Zhao je 2024., u dobi od samo 15 godina, postala najmlađa pobjednica natjecanja Antonio Janigro. Dio njezine nagrade je i nastup uz Simfonijski orkestar HRT-a. Da je riječ o izuzetnoj umjetnici, svjedoči i njezin izbor za finalisticu prestižnog violončelističkog natjecanja Pablo Casals 2026. Osim što niže nagrade diljem svijeta, studira u Berlinu kod Danjula Ishizake. Ovaj put u Zagrebu izvodi jedno od najboljih ostvarenja Antonína Dvořáka, ali i koncertantnog žanra uopće - Koncert za violončelo i orkestar, op. 104. Nastao tijekom skladateljeva boravka u New Yorku, Koncert spaja njegova američka iskustva s dubokom čežnjom za domovinom Češkom, kao vrlo osobno, 'slavensko', i emotivno djelo, puno ljepote i snažnih melodija.

 

Osma simfonija Dmitrija Šostakoviča nastala je u najmračnijim godinama Drugoga svjetskog rata, 1943. godine. Riječ je o potresnom glazbenom suočavanju s patnjom i ljudskom tragedijom golemih razmjera. Od tjeskobnog početka i brutalnih ratnih koračnica do prividno vedrog, ali duboko uznemirujućeg završetka, djelo gotovo šokira snažnim kontrastima i ozračjem neizvjesnosti. Sam Šostakovič Simfoniju je smatrao vlastitim rekvijemom – monumentalnim ostvarenjem o nasilju, gubitku i nadi.